25. 12. 2010.

Srecan Bozic

Svim posjetiteljima mog virtuelnog kutka,kao i mojim dragim blogerima koji danas slave rodjenje Isusa zelim
SRECAN BOZIC !
uz iskrene zelje da ga provedete u krugu onih koje volite onako kako zelite.
Puno zdravlja, srece i ljubavi!

16. 12. 2010.

Bezimena jela u danima posta

Vrijeme je posta po pravoslavnom kalendaru. Odlucila sam da postim. Odluka nije bila teska i nekako se sama nametnula. Odnedavno sam pocela da postim srijedom i petkom . I to je nekako samo po sebi doslo. Mozda zato sto je do sada moja mama postila, a sada zbog zdravstvenih razloga nije u stanju.
Iako pripadam pravoslavnoj vjeri ponekad imam osjecaj da vjeru dozivljavam kao samo moju licnu, tj. kao neku novu vjeru ciji sam jedini clan upravo ja. Ne volim da idem da u crkvu kad svi idu. Ponekad su ti sveti dani slicniji bogohuljenju nego bogosluzenju. Sto jedan moj prijatelj kaze:”Puna crkva onih sto cim izadju nekoga prevare!” Zaista najvise volim kad sam sama u crkvi. Tada se mogu lijepo osjecati i popricati sama sa sobom i svima ostalima :)). Vjerujem da je Bog uvijek sa nama pa i kad smo na WC solji, tako da crkva ili hram moze biti svaki dio vaseg doma, ma i omiljena klupa u parku ili pored mora moze biti vas hram. Naravno, to je moj osjecaj.

E sad, da ne bi duzila bez potrebe o mojim vjerskim osjecanjima. Ovo je samo mali uvod u par jela koja sam sama sebi spremala za vrijeme posta.
Prvo da krenemo od slanog.
Jedna stara salata u novom ruhu. Moram napomenuti da je ovo prvi put da sam crveni krompir kuvala. Sebi za salatu, a njima dvojici za pire. Nikad sladji kuvani krompir nisam jela. Svi smo se slozili, tako da to nije bila samo moja glad koja je zavijala u neslucenim decibelima.
U zdjelu na dno staviti red tanko sjecenog luka i na njega staviti krompir koji smo skuvali u slanoj vodi (moze biti vruc). Preliti sa malo maslinovog ulja I posuti garlikom :)). Na krompir opet staviti malo luka pa preliti sa majonezom i posloziti komade tune. Na tunu poslagati isjeckane kapare i suseni paradajz. Preliti sa jos malo maslinjaka i posloziti na trake rezanu zelenu salatu. Pustiti da odstoji barem malcice, koliko vam strpljenje dozvoljava.
Ovakva salata je jelo samo za sebe. Ja cak ni hleb nisam jela. Dobro, hajde priznacu da sam na kraju omazala ciniju sa jednim malim okrajkom.


3 kuvana krompira
par listova zelene salate
konzerva tunjevine u komadima(ocijedjene od ulja)
maslinovo ulje
srednja glavica crvene kapule/luka
kasicica kapara
2 susena paradajza
50 ml posnog majoneza (nikako polimark, najbolje vital/kome je dostupan naravno)
prstohvat bijelog luka u prahu


Sljedece jelo je idealno ako vam preostane spageta od prethodnog obroka ili cak od dan ranije kao sto su moji bili u ovom slucaju. Naravno ostali su poklopljeni.
Ovo ispadne na kraju kao neka vege pizza bez dizanog tijesta. Vrlo brzo i ekonomicno, i zaista vise nego zadovoljavajuce.
Ovo je bilo krstenje nove teflonske posude, tako da ovdje nema ni kapi ulja, sto takodje nije nimalo zanemarljivo.


Nego da predjem na recept. Kuvane spagete preliti sa cijelim pakovanjem pasate i cijelom povrsinom izmrviti komade tunjevine. Na tunu posluziti na rebra sjeceni luk. Sve prekriti sa ribanim sirom i posuti origanom. Peci u prethodno zagrijanoj rerni na 200 stepeni otprilike 25 minuta. Par zadnjih minuta ukljuciti ventilator da bi sir poprimio laganu hrskavost. Naravno to je za one koji imaju tu mogucnost, ja sam sa tim prezadovoljna. Posto je ovo jelo slucajno nastalo, napominjem da me je odlusevila lakoca kojom sam ga izvadila iz posude za pecenje. Ma,vidjecete sami :)



pola pakovanja bukati spageta
konzerva tunjevine
pakovanje paradajz pasate sa bijelim lukom by Podravka
srednja glavica crvene kapule/luka
200 g posnog topljenog sira
origano

Uskoro slijedi desert…

13. 12. 2010.

Mala FBI inspekcija kod mignonne

Lana AKA Mignonne je u moju kuhinju uplovila sa njenim keksima od kikirikija o kojima sam vam vec govorila,tj. pisala. Sada se opet udomacila sa svojim krmenadlama en papillote. Jednostavno,brzo i nadasve cisto, sto u sveopstem manjku vremena nije nimalo zanemarljivo :))).


Ovo pripremim sigurno jednom u 15 dana i svo troje uzivamo u njemu. Ono sto je ovdje bitno naglasiti je da krmenadle zaista ostaju socne pod uvjetom:
1. da je meso svjeze;
2. da je tanko isjeceno;
3. da se nakratko proprzi na tavi kako ne bi ispustilo sve svoje sokove.
Primjenjujuci ove uslove nikada nisam imala problema sa suvim krmenadlama.
Uz ovo njeno jelo kao prilog uvijek imamo neko fino povrce, ovaj put je to bio divan brokoli, a ne rijetko ga napravim sa pireom, krompir salatom.



Zaista divno jelo koje toplo preporucujem!